Josip Joe Meixner – Glazba kao lijek – Samoterapija zvucima koji liječe

Josip Joe Meixner (Hrvatska, Austrija) – Glazba kao lijek – Samoterapija zvucima koji liječe

ZVUČNA APOTEKA

Učinak glazbe na naše fizičko i psihičko zdravlje već je dugo neupitan. Međutim, njezino ljekovito djelovanje prerijetko se koristi.

Pijanist Joe Meixner svoj život je posvetio glazbi. Kada je prije nekoliko godina bio prisiljen boriti se sa zdravstvenim problemima, između ostalog s povišenim krvnim tlakom, počeo je ispitivati učinak određenih vrsta glazbe na svoje zdravstveno stanje, te je tako otkrio njihovo ljekovito djelovanje. Nakon tog saznanja, Meixner se između ostalog posvetio „piano medicine®“, blagotvorno nježnoj, osjećajnoj klavirskoj glazbi s trenutnim, primjetnim učinkom na šlušatelja.

ŠIROK SPEKTAR DJELOVANJA

Rezultati istraživanja Njemačkog društva za hipertenziju i prevenciju pokazali su da glazba utječe na rad autonomnog živčanog sustava. „Tako dolazi do emocionalnih, ali i hormonalnih promjena“, objasnio je prof. dr. Hans Joachim Trappe sa Sveučilišta Ruhr u Bochumu. „Nisu moguće samo promjene psihičkog stanja. Budući da autonomni sustav također kontrolira kardiovaskularni sustav, glazba indirektno utječe na frekvenciju otkucaja srca, ritam disanja i krvni tlak.“

Već je dugo poznato da glazba može djelovati ljekovito na organizam. Međutim, dokazivanje tih učinaka bilo je moguće tek modernijim metodama snimanja, kao što su računalna tomografija, pregled magnetskom rezonancijom ili analizom srcanog variabiliteta (HRV – Heart rate variability).

„Pomoću magnetske rezonancije, moguće je izravno promatrati aktivnost mozga pod utjecajem glazbe“, objasnio je Meixner. „Također je psihoneuroimunologija zaslužna za mnoga saznanja kojima glazba postaje opcija u liječenju.“

Tako je danas poznato i dokazano da – glazbom izazvani – pozitivni osjećaji, kao što su veselje ili opuštenost, jačaju naš imunitet, dok će negativni osjećaji izazvati slabljenje imuniteta.

Uz jačanje imuniteta, glazba može spustiti visoki krvni tlak, ublažavati bolove, poboljšati kvalitetu sna, opustiti mišiće i disanje ili reduciratiti frekvenciju otkucaja srca. Ljekoviti zvukovi čak i djeluju tijekom dubokog sna. Aktivnosti lijeve polutke mozga su u našem društvu često vrlo dominantne. Glazba i ritam mogu smiriti te aktivnosti te stimulirati dublje regije mozga. Glazba se također primjenjuje terapijski na području anestezijologije, prilikom liječenja strahova i bolova, pri porodu ili u terapiji nakon moždanog udara.

ZVUCNA APOTEKA

Naravno, zvuk heavy metala neće imati isti učinak kao nježna klavirska glazba. Različiti glazbeni stilovi različito će djelovati na kardiovaskularni sustav. „Svaka vrsta glazbe djeluje na ljude“, kaže Joe Meixner. „Njihovi će parametri odrediti hoće li to djelovanje biti pozitivno ili negativno. Tako, primjerice, glazba za duboko opuštanje mora imati točno određena svojstva, kako bi zaista imala opuštajući učinak.“

U društvu i vremenu u kojem postaje sve teže smiriti i opustiti se, glazba Joea Meixnera postaje zvučna apoteka. Ugodno komponirani zvukovi dovedu tijelo i duh u ravnotežu i izbace štetnu brzinu iz naše svakodnevice. Bez obzira na to hoće li Vam glazba piano medicine® vratiti krvni tlak u ravnotežu, hoće li Vas klavirske skladbe dovesti do dubokog opustanja ili će Vam ublažiti bolove: Nikada nije bilo lakše učiniti nešto dobro za sebe!

ALTHEDA® koncerti – koncerti u kojima mozete uzivati u lezecem polozaju.

U nježnom pianissimu, njegova glazba zaustavlja um od neumornog razmišljanja o problemima i vodi slušatelja prema skladu sa samim sobom. Jedinstveno i zaštićeno ime ALTHEDA®, skreće pozornost na različita stanja svijesti kod posjetitelja koncerta (od Alfa-stanja, 8-13 Hz, lagano opuštanje, preko Theta-stanja, 4-8 Hz, duboko opuštanje pa sve do Delta-stanja <4 Hz, duboki san). Koji će od ovih stanja svijesti pojedini posjetitelj za vrijeme koncerta postići je vrlo individualno i ovisi o raznim čimbenicima.

Koncert se odvija u jako zamračenoj prostoriji. Jedini akustički podražaj je tihi zvuk klavira. Posjetitelji koncerta leže u udobnim ležaljkama i slušaju medicinsku glazbu za opuštanje punih 60 min. Na internetskoj stranici www.pianomedicine.com možete pogledati kratki film o ALTHEDA® koncertu. Dodjite na taj izniman koncert i dopustite da ljekovita glazba djeluje na Vaš organizam. ALTHEDA® Koncert je koncert koji dugo nećete zaboraviti….

Mozdani valovi: beta, alfa theta i delta stanja

Jeste li se ikada zapitali sto se dogadja s vasim mozgom dok spavate, a sto dok sudjelujete u zanimljivoj raspravi? Ili na koji nacin na Vas djeluju hipnoza i theta iscjeljivanje? Saznajte koji mozdani valovi omogucuju pristup onom iznad povrsine – nasoj svijesti i fokusiranoj pozornosti, a koji uron u podsvijest.

Sve nase aktivnosti, odnosno stanja kao sto su san, odmor i relaksacija, rjesavanje slozenih matematickih problema ili rasprave, prate razliciti mozdani valovi. Vise frekvencije valova povezane su sa svijesti, budnosti i koncentracijom, a sa spustanjem valova, odnosno nizim frekvencijama, otvaraju se vrata za ulazak upodrucja izvan svjesnog, onoga sto je Freud nazvao podsvijest. Postoje cetiri najvaznija raspona mozdanih valova: beta, alfa, theta i delta.

Beta valovi (od 14 do 40 Hz)

Karakteristicni su za snaznu mozdanu aktivnost – povisenu svjesnost, koncentraciju i usredotocenost.

Alfa valovi (od 8 do 13 Hz)

Karakteristicni su za stanje u kojemu je odrasla osoba budna, ali opustena i relaksirana, nefokusirane pozornosti.

Theta valovi (od 4 do 7 Hz)

Nize su frekvencije od Alfa valova. Kod osobe koja se odmara od posla i pocinje sanjariti mozak emitira theta valove. Pojavljuju se najcesce u snu, i to kadatonemo u san ili se budimo.

Delta valovi (od 0,5 do 3 Hz)

Najnize su frekvencije od svih valova. Frekvencija nikada ne pada do nule jer bi to znacilo mozdanu smrt. Kad se spremamo na spavanje mozak je obicno u donjoj granici bete. No kako tonemo u san, mozak pocinje emitirati najprije alfa valove, zatim theta i, kad zaspimo, delta valove.

Piano medicine® i srčani ritam

Istraživanje o utjecaju piano medicine® glazbe komponirane za duboko opuštanje prema kriterijima glazbene medicine na broj otkucaja srca

  1. Meixner, G. Schöler, G. Blasche, W. Marktl

Cilj istraživanja

Cilj ove studije je istražiti dolazi li kod odraslih ljudi koji leže i mirujući slušaju glazbu za duboko opuštanje poznatu kao piano medicine® – skladanu posebno prema kriterijima glazbene medicine – do  značajnog usporavanja srčanog ritma u odnosu na njihovo stanje mirovanja bez slušanja glazbe.

Tijek istraživanja

Dr. med. Gottfried Schöler proveo je mjerenje srčanog ritma kod 60 odraslih ispitanika (oba spola) pomoću klinički ispitanog pulsnog oksimetra.

Odmah po dolasku svakom je ispitaniku na prst pričvrščen klinički testiran pulsni oksimetar („P080“ tvrtke Beurer medical GmbH; aparat za mjerenje srčanog ritma, tj. broj otkucaja srca u minuti). Nakon stavljanja pulsnog oksimetra ispitanici su legli.

Prošli su sljedeće faze:

  1. dolazak ispitanika – POČETAK
  2. 20 minuta ležanja (mirovanje bez akustičkih podražaja)
  3. 20 minuta slušanja piano medicine®-CD ležečki
  4. 20 minuta kretanja (tjelesna aktivnost)
  5. 20 minuta slušanja piano medicine®-CD ležečki
  6. 20 minuta ležanja (mirovanje bez akustičkih podražaja)
  7. KRAJ

Prof. dr. Wolfgang Marktl i dr. Gerhard Blasche su statistički obradili i analizirali prikupljene podatke.

Rezultati istraživanja

U istraživanju je sudjelovalo 45 žena i 15 muškaraca u dobi od 30 do 90 godina. Mjerenjem srčanog ritma je ustanovljeno da se pod utjecajem glazbe poznate kao piano medicine® ritam usporava, što se ne može pripisati isključivo stanju mirovanja u kojem se ispitanik nalazi.

Usporedi li se kod ispitanika faza mirovanja (u ležećem položaju) bez akustičkih podražaja s fazom slušanja glazbe piano medicine® koja izaziva duboko opuštanje, uočava se upravo u ovoj drugoj fazi usporavanje srčanog ritma, koje je statistički značajno. I obratno, u fazi mirnog ležanja nakon slušanja glazbe piano medicine® srčani ritam je ponovno ubrzan. Ovo ubrzanje ritma odgovara po intenzitetu usporavanju ritma koje nastaje prelaskom iz faze mirovanja u fazu slušanja glazbe piano medicine®

Stoga je opravdan zaključak da slušanjem klavirske glazbe poznate kao piano medicine® nastaje negativno kronotropno djelovanje na srčane sinusne čvorove. To potvrđuje da slušanje klavirske glazbe piano medicine® u ljudskom tijelu izaziva pozitivnu vegetativnu reakciju.

Primjena piano medicine® kao oblika nefarmakološke komplementarne terapije bez nuspojava predstavlja vrlo praktičnu terapijsku mjeru koju se preporučuje prije svega kod poremećaja spavanja, visokog krvnog tlaka, naprezanja, osjećanja straha i nadolazećih poremećaja.

Izv. prof. dr. Wolfgang Marktl

eMail: marktl@gamed.or.at

unter www.pianomedicine.com


Josip Joe Meixner: Život za glazbu

Glasovir je poceo svirati u dobi od sedam godina.

S dvanaest godina počeo je skladati, improvizirati i svirati na prvim koncertima.

U petnaestoj godini uslijedio je njegov prvi angažman kao klavijaturista.

Arsen Dedic, Dado Topic, Zdenka Kovacicek, Radojka Sverko, Kazaliste Komedija, samo su neka imena s kojima je Joe Meixner na pocetku svoje karijere suradjivao.

Nešto kasnije, boraveći u Los Angelesu, postao je pijanista za zvijezde poput Trini Lopeza, skladao je  za Disney Channel, Fox Chanel i postao traženim event-specijalistom na međunarodnoj sceni te svirao, izmedju ostalih za Kevin Costnera, Larry Flinta i Ursulu Andress.

U Austriji je dijelio binu sa Elton Johnom i Lisom Stansfield na spektaklu protiv AIDSa Life-Ballu  i  odrzao koncert u sali Beckih Filharmonicara, slavnom beckom Musikvereinu. Za manufakturu klavira Bösendorfer nekoliko je godina na koncertima i televizijskim nastupima prezentirao najveci klavir na svijetu, koncertni klavir Imperial.

On je skladatelj, producent i glazbeni znanstvenik koji se posvetio glazbenoj terapiji i kreator piano medicine®, ali prije svega, on je pijanista. Svaki puta kada njegovi prsti dodirnu tipke klavira on u glazbu udahne život i dušu.

Samo mali broj glazbenika je u stanju prijeći preko tradicionalnih stilova, te stvoriti svoj jedinstveni stil. Josip Joe Meixner je jedan od njih.

Kao strastveni pijanist odbija se ograničiti na samo jednu vrstu glazbe.

U spretnim interpretacijama ujedinjuje klasičnu i romantičnu glazbu, jazz, pop i soul koje dodiruju srce i oduševljavaju.

Postoje veliki klavirski virtuozi i glazbeni inovatori, ali način na koji

Josip Joe Meixner interpretira dušu glazbe nije samo jedinstven, već i emocionalno vrlo snazan.

Bez obzira dali svira “Clair de Lune” od Debbusy-a ili “Fragile” od Sting-a, to je uvijek SOUL sa elementima klasike i jazz-a.

­Josip Joe Meixner, pijanist koji se na svjetskim pozornicama osjeća kao kod kuće.